BCBP: Male su šanse da policajci krivično odgovaraju

Decembar 2017.godine

 

Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCBP), tokom decembra 2017.godine, je na osnovu 167 odgovora sudova i tužilaštava u Srbiji, na zahtev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja, otkrio nesklad između medijskih priča o hapšenjima zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i epiloga tih medijskih sadržaja. Tužilaštvo je 2016. godine odbacilo značajan broj krivičnih prijava protiv policajaca, dok su sudovi doneli svega 26 pravosnažnih presuda i to uglavnom uslovne osude, a najčešće za sitnu korupciju. BCBP je iskoristio nalaze za zagovaranje jačanja integriteta i profesionalizacije policije ovo ne bismo saznali bez Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.

 

Sektor unutrašnje kontrole MUP je tokom 2016. podneo 201 krivičnu prijavu protiv zaposlenih u ovom ministarstvu, što je za 20 odsto više nego prethodne godine. I dok je veća efikasnost u radu SUK dobra vest, problem je u tome što su ishodi ovih, kao i postupaka pokrenutih protiv zaposlenih u MUP tokom prethodnih godina, i dalje nepoznati zbog načina vođenja pravosudnih evidencija.

Podaci prikupljeni direktno od sudova i tužilaštava pokazuju da je tokom 2016. godine odbačen značajan broj krivičnih prijava protiv pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Veliki broj slučajeva je u pretkrivičnoj fazi. Donet je mali broj osuđujućih presuda – uglavnom za sitnu korupciju i zloupotrebu položaja, a najčešće izrečene sankcije su uslovne osude. Okrivljeni su najčešće muškarci, policijski službenici sa srednjim obrazovanjem.

Mali broj pravnosnažnih osuđujućih presuda i blaga kaznena politika ne mogu značajno doprineti izgradnji integriteta policije i MUP i uticati na smanjenje korupcije.

Višegodišnji strateški cilj MUP je suzbijanje korupcije i povećanje odgovornosti zaposlenih. Ovaj cilj je posebno važan za policiju koja je u svakodnevnom kontaktu sa građanima i za koju postoji visoka percepcija rasprostranjenosti korupcije – ona se već godinama kreće oko 70 odsto prema istraživanjima Beogradskog centra za bezbednosnu politiku (BCBP).


BCBP skreće pažnju na tri problema zbog kojih nema veće krivične odgovornosti pripadnika MUP-a, a samim tim i jačeg integriteta policije:

 

Nema evidencije o krivičnoj odgovornosti predstavnika javne vlasti

Institucije koje vode pravosudne evidencije ne vode posebnu evidenciju o krivičnom gonjenju pripadnika MUP ili drugih predstavnika javnih vlasti. Ovo se odnosi na godišnje evidencije Republičkog javnog tužilaštva, upisnike tužilaštava i sudova, kao i pravosudne evidencije koje objavljuje Republički zavod za statistiku na osnovu podataka koje dobija od sudova.

Nepostojanje evidencije onemogućava ozbiljnije analize o rezultatima suzbijanja korupcije, ali i šire gledano, nezakonito ponašanje pripadnika MUP. Time ostajemo uskraćeni za potpunu informaciju o tome da li krivični progon kao krajnji instrument zaštite integriteta policije i zaposlenih u MUP uspeva da utiče na najgrublja kršenja zakona koje čine njihovi pripadnici.

Zbog ovakvih okolnosti BCBP je pristupio samostalnom prikupljanju podataka. Tražili smo informacije o krivičnom gonjenju pripadnika MUP od prvostepenih javnih tužilaštava i sudova. Uz evidenciju Sektora unutrašnje kontrole o broju podnetih krivičnih prijava protiv pripadnika MUP-a tokom jedne godine, ovi podaci mogu okvirno prikazati dinamiku i rezultate krivičnog progona.

 

Značajan broj odbačenih krivičnih prijava protiv pripadnika MUP

Sektor unutrašnje kontrole je 2016. godine podneo 201 krivičnu prijavu, što je za 20 odsto više nego prethodne godine. Najviše je povećan broj prijava za krivično delo zloupotreba službenog položaja, dok je znatno smanjen broj prijava za krivično delo primanje mita. Takođe je smanjen broj prijava za nekoruptivna krivična dela.

Podaci dobijeni od tužilaštava pokazuju da je tokom 2016. godine odbačeno čak 115 krivičnih prijava, i to najviše za krivično delo zlostavljanje i mučenje (20) i zloupotrebu službenog položaja (12). U jedanaest slučajeva je primenjen institut odlaganja krivičnog gonjenja, najviše za krivično delo nesavestan rad u službi (3). U pretkrivičnoj fazi se nalazi 60 postupaka, od čega najviše onih za zloupotrebu službenog položaja (14). Krivični postupci su pokrenuti u 50 predmeta protiv 167 zaposlenih, najviše za krivična dela zloupotreba službenog položaja (10), primanje mita (8), i zlostavljanje i mučenje (4).

Kada je u pitanju pol i obrazovanje zaposlenih koji su bili subjekti pretkrivičnih i krivičnih postupaka, dominantno se radi o muškarcima – od dostavljenih podataka radi se o 121 muškarcu i 17 žena. Radi se o osobama sa srednjim obrazovanjem, tek u neznatnom broju slučajeva sa višim ili visokim. Postupci se vode uglavnom protiv policijskih službenika, vrlo retko protiv više rangiranih zaposlenih. Prema dostavljenim podacima, krivični progon je preduzet prema samo jednom komandiru, načelniku, šefu odseka policijske uprave i jednom policijskom inspektoru.

 

Malo osuđujućih presuda, najviše zbog sitne korupcije – najčešće uslovne osude

Tokom 2016. godine protiv pripadnika MUP-a je prema podacima sudova doneto 28 pravnosnažnih presuda – 9 oslobađajućih i 21 osuđujuća presuda. Osuđeno je 27 pripadnika MUP. Svi osuđeni su muškarci, njih 26 su policijski službenici i poseduju srednje obrazovanje. Jedan osuđeni poseduje višu stručnu spremu, dok je jedan vatrogasac.

Osuđujuće presude su izrečene za krivična dela zloupotreba službenog položaja (7), primanje mita (3), nedozvoljeni prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi (1), nedavanje izdržavanja (1), sprečavanje lica u vršenju službene dužnosti (1), nasilničko ponašanje (1), zlostavljanje i mučenje (1) i ubistvo (1).

Najčešće izrečene sankcije su uslovne osude (14), dok su bezuslovne kazne zatvora izrečene u 7 slučajeva – najčešće u trajanju od šest meseci do godinu i po dana. Izrečena je i jedna mera bezbednosti.

 


Preporuke BCBP:

 

  • Potrebno je urediti vođenje evidencija na način koji bi omogućio praćenje krivičnog gonjenja pripadnika MUP-a, ali i ostalih zaposlenih u javnom sektoru. Ovo može uključiti obavezu uvođenja zanimanja/zaposlenja kao podatka koji se obavezno upisuje u upisnike o predmetima tužilaštava i sudova; obavezu ujednačenog popunjavanja i čuvanja podataka o optuženim punoletnim licima koju vode sudovi; objedinjavanje evidencije o ishodima krivičnih postupaka koje vodi MUP.

 

  • Potrebno je razjasniti i otkloniti razloge visokog procenta odbačenih krivičnih prijava protiv pripadnika MUP-a, posebno onih koje je podneo SUK kao organ koji ima najveće resurse u odnosu na ostale unutrašnje kontrolore u MUP-u, znanja i policijska ovlašćenja pri prikupljanju podataka za sastavljanje krivične prijave.

 

  • Potrebno je analizirati dostupnu evidenciju i sa drugih stanovišta – činjenice da su okrivljeni u svim postupcima bili muškarci, gotovo isključivo policijski službenici sa srednjom stručnom spremom. Ovi podaci mogu doprineti donošenju odluka o edukacijama i drugim preventivnim merama namenjenim zaposlenima.

 

  • Potrebno je otvoriti javnu debatu o krivičnom gonjenju visoke korupcije i više rangiranih službenika, kao i adekvatnosti uslovnih osuda kao najšire korišćenog sredstva za odvraćanje od vršenja krivičnih dela u MUP-u.

 

Analizirala: Sofija Mandić

* Analiza je objavljena u okviru projekta „Puls integriteta i poverenja u policije na Zapadnom Balkanu“ koji podržava Evropska unija kroz program „Podsticanje civilnog društva“. Za sadržaj analize odgovoran je isključivo Beogradski centar za bezbednosnu politiku i iskazani stavovi u ovom dokumentu nisu nužno stavovi Evropske unije.

 

Izvori:   http://bezbednost.org/Sve-publikacije/6675/Male-su-sanse-da-policajci-krivicno-odgovaraju.shtml 
http://www.preugovor.org/Infografici/1429/Bez-krivicne-odgovornosti-policajaca-nema.shtml

Foto: Zoran Drekalović