Građanske inicijative: Kuda idu pare za kulturu?

Avgust 2017.godine

 

Udruženje građana Građanske inicijative, tokom februara 2017.godine, analizom javnog konkursa Sekretarijata za kulturu Grada Beograda, dokazali su da se nije poštovala procedura za izbor projekata u kulturi, kao i da su sredstva za finansiranje istih dobile organizacije iz drugih gradova, nedavno registrovane organizacije, zatim one koje su brisane iz registra i organizacije koje se ne bave kulturnom delatnošću ovo ne bismo saznali bez Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja.

 

U okviru svojih redovnih aktivnosti praćenja raspodele budžetskih sredstava organizacijama civilnog društva, Građanske inicijative su analizirale konkurs Sekretarijata za kulturu Grada Beograda. Sa rezultatima ovog konkursa javnost je već upoznata zahvaljujući reakcijama Asocijacije Nezavisna Kulturna Scena na rezultate konkursa, koja je izrazila sumnju u transparentnost i objektivnost procesa raspodele sredstava.

Građanske inicijative već petu godinu za redom prate raspodelu sredstava iz budžeta Republike Srbije organizacijama civilnog društva na osnovu metodologije Matrice za praćenje podsticajnog okruženja za razvoj civilnog društva (Monitoring Matrix),  te je navedeni konkurs bio predmet dodatne analize.

Sekretarijat za kulturu grada Beograda je 8. februara 2017. godine objavio konkurs radi prikupljanja predloga za finansiranje ili sufinansiranje, iz budžeta grada Beograda, projekata u kulturi, kao i projekata umetničkih, odnosno stručnih i naučnih istraživanja u kulturi, čija je realizacija predviđena u 2017. godini.

Analiza Građanskih inicijativa odnosi se na rezulatate ovog konkursa koji su objavljeni 8. maja 2017. godine na zvaničnoj stranici Sekretarijata za kulturu grada Beograda. Objavljeni podaci ukrštani su sa podacima sa zvanične stranice Agencije za privredne registre i iz zapisnika sa  sastanaka stručnih komisija za odabir projekata ovog konkursa koji su dobijeni putem zahteva za pristup infomramcijama od javnog značaja.

Konkurs je bio namenjen organizacijama koje su registrovane na teritoriji grada Beograda, a za obavljanje kulturne delatnosti. Prema navedenim uslovima konkursa, jedna prijava je važila za jednu oblast u kulturi; ustanove kulture čiji je osnivač Grad Beograd nisu mogle da konkurišu na ovom konkursu.

Ukupna sredstva odobrena za sprovođenje 352 projekta izabrana u okviru ovog konkursa iznose 88.580.000,00 RSD.

Detaljnu analizu raspodele sredstava preuzmite ovde: Analiza javnog konkursa – kultura 2017

U daljem tekstu ističemo najtipičnije primere koji potvrđuju trend primetan i kod brojnih drugih državnih institucija koje dodeljuju sredstva organizacijama civilnog društva: novac se i dalje dodeljuje stihijski, umesto na osnovu strateških sektorskih dokumenata, prioriteti i kriterijumi u konkursu nisu dovoljno jasni, ne postoji predviđena zaštita od potencijalnog sukoba interesa, komisije ne rade transparentno i ne primenjuju jasno bodovanje na osnovu predviđenih kriterijuma, evaluacija prethodno realizovanih konkursa se ne radi i ne uzima u obzir prilikom planiranja narednih.

 

 

  • Među oblastima u kojima je došlo do direktnog kršenja pravila konkursa između ostalog je odobravanje sredstava za 19 godišnjih programa, a ne projektnih aktivnosti. Za ovakve programe odvojeno je 8.220.000,00 RSD.

 

  • Jedan projekat je odobren organizaciji koja je registrovana u Gornjem Milanovcu, iako je konkurs bio namenjen organizacijama koje su registrovane na teritoriji grada Beograda.

 

  • Primećene su dve organizacije kojima su odobreni projekti, a prestale su da obavljaju svoju delatnost i 3 organizacije koje su do dana objave rezultata bile izbrisane iz registra Agencije za privredne registre.

 

  • 18 organizacija kojima su odobreni projekti nisu pronađene u registru Agencije za privredne registre, a nazivi 2 organizacije ne podudaraju se sa nazivima prijavljenim u Agenciji za privredne registre.

 

  • Uzimajući u obzir da je konkurs bio namenjen organizacijama koje deluju u oblasti kulture, nameće se pitanje zašto je odobreno 28 projekata organizacijama kojima kultura nije primarna oblast delovanja i koje samim tim ne ispunjavaju taj uslov (ukupna vrednost ovih projekata je 8.260.000,00 RSD)

 

  • 30 identičnih projekata je dobilo sredstva i od Sekretarijata za kulturu i od Ministarstva kulture i informisanja. Ovi projekti i organizacije su od Sekretarijata ukupno dobile 15.880.000,00 a od Ministarstva još 25.300.000,00 RSD.

 

  • Iako organizacijama čiji je osnivač Grad Beograd nije bilo dozvoljeno da konkurišu na ovom konkursu ukupno je odobreno 22.950.000,00 RSD za različite gradske organizacije kroz 73 projekta.

 

  • U sklopu svake oblasti finansiranja primećeni su projekti (njih 34) kojima je dodeljen iznos sredstava koji je značajno veći od prosečnih odobrenih sredstava za te oblasti.

 

  • 19 gradskih i nacionalnih organizacija je dobilo sredstva za svoje projekte na ovom konkursu. 12 projekata je odobreno za teritoriju opštine Rakovica uključujući i Gradsku opštinu Rakovica. Isti broj projekata je odobren i Zadužbini Ilije M. Kolarca.

 

Prema Poslovniku o radu stručne komisije, komisija je bila obavezna da donese obrazloženu odluku o razlozima za neprihvatanje projekata koje je razmatrala (Član 5, stav 4) što je ispoštovano samo u radu komisije za jednu kulturnu delatnost – “muzika, umetnička i ostala izvođenja kulturnih programa i kulturnih sadržaja“ – od ukupno 5 oblasti za koje su se dodeljivala sredstva. Osim u pomenutoj oblasti, nijedna komisija na svojim sednicama nije dokumentovala komentare za odobravanje, odbijanje i/ili nerazmatranje priloženih projekata. Takođe, nije poznato na osnovu kojih kvalifikacija su birani članovi stručnih komisija.

Sve napred navedeno ukazuje da raspodela sredstava organizacijama civilnog društva sve više postaje još jedan mehanizam za isisavanje budžetskog novca na netransparentan način. Time se ostavlja prostor za nagađenje stvarnih kriterijuma po kojima je odlučivano. Kvalitetno i transparentno finansiranje organizacija civilnog društva iz državnog budžeta takođe predstavlja i jedan od indikatora praćenja odnosa države i civilnog sektora koji se procenjuje u okviru godišnjeg napretka države u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Srbija već treću godinu za redom u ovoj oblasti nema pozitivnu ocenu napretka.

 

Izvor: https://www.gradjanske.org/analiza-javnog-konkursa/

Foto: Zoran Drekalović